Najprije odredite sustav, medij, radno stanje i cilj mjerenja. Zatim odaberite vrstu tlaka, mjerni raspon, priključke i opseg dokumentiranja prilagođen primjeni.
Kod plinskih uređaja razlikuje se protočni i mirujući tlak plina. Ovisno o mjernom zadatku, na sustavima grijanja bilježi se i statički ili diferencijalni tlak. U klimatizacijskim i ventilacijskim sustavima, primjerice, mjeri se diferencijalni tlak prije i nakon filtra. Za procjenu su važni mjerno mjesto, smjer priključka, radno stanje, volumni protok te dokumentacija postrojenja ili filtra.
Protočni tlak plina mjeri se dok se plin uzima – obično kod priključenog uređaja u utvrđenom radnom stanju. Mirujući tlak plina mjeri se kada se plin ne uzima.
Ispitni tlak, vrijeme ispitivanja i tijek ispitivanja plinovoda ovise o sustavu i važećim stručnim propisima. Ispitivanja opterećenja, nepropusnosti i uporabljivosti ne procjenjuju se na temelju paušalne pojedinačne vrijednosti. Moraju se provoditi prema mjerodavnim postupcima i putem kvalificiranog stručnog osoblja. Za ponovljive rezultate dokumentiraju se, među ostalim, radno stanje, priključeni trošila, mjerno mjesto i vrijeme.
Rastući diferencijalni tlak između ulaza i izlaza filtra može, pri usporedivom volumnom protoku, ukazivati na veći otpor strujanju i sve veću zaprljanost filtra. Budući da se diferencijalni tlak mijenja i s volumnim protokom, njega treba uzeti u obzir ili dokumentirati prilikom procjene.
Granična vrijednost za održavanje ili zamjenu preuzima se iz dokumentacije filtra ili postrojenja. Ne može se generalno izvesti iz jedne izmjerene vrijednosti.
Prije mjerenja provjerite uređaj, jedinicu, vrstu tlaka, nultočku, smjer priključka, sustav crijeva i mjerno područje. Zabilježite i radno stanje te, ako je relevantno, volumni protok. Upadljiv diferencijalni tlak može nastati, primjerice, zbog promijenjenog volumnog protoka, drugačijeg položaja zaklopke ili propusnog odnosno presavijenog sustava crijeva.
Kod rashladnih sustava i dizalica topline zajedno se procjenjuju podaci o tlaku, temperaturi i procesu. Mjerenje tlaka u rashladnom krugu, ispitivanje održavanja tlaka, traženje curenja, punjenje rashladnim sredstvom i evakuacija različiti su zadaci – svaki s odgovarajućim ciljevima mjerenja i zahtjevima za uređaje.
Tijekom rada vrijednosti tlaka u rashladnom krugu procjenjuju se zajedno s podacima o temperaturi i procesu. Ovisno o sustavu i metodi mjerenja, bilježe se vrijednosti na visokotlačnoj i niskotlačnoj strani. Njihovo značenje ovisi, među ostalim, o rashladnom sredstvu, radnom načinu, uvjetima okoline i stanju sustava.
Zbog toga jedna vrijednost tlaka obično nije dovoljna za potpunu procjenu. Usporedite je s propisima ili referentnim vrijednostima za konkretan sustav i uzmite u obzir odgovarajuća mjerenja temperature. Mjerni uređaj mora odgovarati razini tlaka, rashladnom sredstvu, priključku i mjernom rasponu. Dokumentirajte mjerno mjesto, rashladno sredstvo, radni način, vrijednosti tlaka i relevantne radne uvjete.
Kod ispitivanja tlaka sustav se prema utvrđenom postupku izlaže definiranom ispitnom tlaku. Ako se pritom promatra drži li se tlak tijekom određenog vremena, taj postupak održavanja tlaka služi za procjenu nepropusnosti. Ispitni tlak, ispitni medij, trajanje ispitivanja i procjena ovise o sustavu, podacima proizvođača i važećim stručnim propisima. Promjene tlaka treba procjenjivati u vezi s tijekom temperature, uvjetima mjerenja i mjernom nesigurnošću.
Traženje curenja ima drugačiji cilj: služi za lociranje pretpostavljenog mjesta curenja. Za to se koristi detektor curenja prikladan za rashladno sredstvo i postupak ili druga predviđena metoda. Pad tlaka može ukazivati na nepropusnost, ali ne pokazuje gdje se mjesto curenja nalazi. Metodu ispitivanja, rezultat i eventualno poduzete mjere treba dokumentirati.
Kod evakuacije se iz rashladnog kruga uklanjaju zrak i vlaga. Ciljna vrijednost i postupak ovise o sustavu i podacima proizvođača. Prikladan mjerač vakuuma nadzire niski tlačni raspon; obični manometar za to obično nije dovoljan.
Nakon postizanja ciljne vrijednosti sustav se – ako to predviđeni postupak zahtijeva – odvaja od vakuumske pumpe i prati se tijek tlaka tijekom utvrđenog ispitnog vremena. Porast tlaka može imati različite uzroke i automatski nije dokaz curenja. Promatranje ne locira mjesto curenja i ne zamjenjuje eventualno propisano ispitivanje tlaka ili nepropusnosti. Dokumentirajte ciljnu vrijednost, početnu i konačnu vrijednost te trajanje promatranja.
U čistim prostorijama diferencijalni tlak služi za nadzor predviđene tlačne kaskade između područja. Dopuštene vrijednosti proizlaze iz koncepta čiste prostorije, zahtjeva procesa i važećih zahtjeva kvalitete.
Smjer mjerenja, referentna prostorija i mjerno mjesto moraju biti jasno definirani. Izmjerena vrijednost bez navođenja obiju povezanih prostorija nije potpuna. U ispitnom protokolu bilježe se najmanje oba područja, smjer mjerenja, jedinica, vrijeme i radno stanje.
Pojedinačno mjerenje pruža trenutni snimak. Kontinuirani nadzor može dodatno prikazati oscilacije, otvaranja vrata i privremena odstupanja. Koje je rješenje prikladno ovisi o kritičnosti, zahtjevu procesa i potrebnom vremenu reakcije.
Kod niskih diferencijalnih tlakova posebno su važni mjerni raspon i rezolucija. Provjerite također vođenje crijeva, smjer priključka, nultočku i položaj mjernih mjesta kako mjerni postav ne bi iskrivio tlačnu kaskadu.
Radujemo se što vam možemo pomoći s našom stručnošću i individualnim rješenjima.