Mjerači tlaka pretvaraju mehaničko djelovanje tlaka u signal koji se može prikazati ili pohraniti. Za pouzdane rezultate principi rada senzora, vrsta tlaka, referenca, mjerni raspon, radni uvjeti i status kalibracije moraju odgovarati mjernom zadatku.
Senzor tlaka prepoznaje kako tlak djeluje na senzorski element i pretvara to djelovanje u signal. Elektronički senzori za to, primjerice, koriste piezorezistivne ili kapacitivne principe mjerenja. Mehanički mjerači tlaka često koriste deformaciju mjernog elementa za pomicanje kazaljke.
Dovođenje tlaka ovisi o vrsti tlaka: uređaji za diferencijalni tlak uspoređuju dvije tlačne strane. Uređaji za pretlak odnose izmjerenu vrijednost na okolni tlak, a uređaji za apsolutni tlak mjere u odnosu na apsolutni vakuum. Elektronika može obraditi, skalirati i filtrirati signal senzora te ga proslijediti na prikaz, u memoriju ili na komunikacijsko sučelje. Neki uređaji koriste i temperaturnu kompenzaciju. Sam prikaz ipak ne dokazuje da su vrsta tlaka, referenca i uvjeti mjerenja pravilno odabrani.
Analogni mjerači tlaka mehanički prikazuju izmjerenu vrijednost. Digitalni uređaji elektronički obrađuju signal senzora i, ovisno o opremi, mogu pohranjivati i prenositi izmjerene vrijednosti, označavati ih vremenskim oznakama ili ih uključivati u izvješća. Digitalni prikaz ne zamjenjuje provjeru jedinice, vrste tlaka i uvjeta mjerenja.
Pulsirajući ili jako promjenjivi tlakovi mogu otežati očitavanje. Ovisno o uređaju i mjernom zadatku, mogu se primijeniti prigušenje, odgovarajući način mjerenja ili vremensko usrednjavanje. Treba razlikovati trenutnu vrijednost, minimalnu/maksimalnu vrijednost i srednju vrijednost. Usrednjavanje može prikriti brze promjene tlaka i ne bi se smjelo nekritično primjenjivati kod promjena važnih za sigurnost. Kod ponavljanih provjera treba dokumentirati korišteni način mjerenja.
Princip senzora i izvedba uređaja moraju odgovarati vrsti tlaka, mediju i očekivanom mjernom rasponu. Pri odabiru treba uzeti u obzir i priključak, mjerni raspon, dopušteno preopterećenje i radne uvjete.
Na rezultat mjerenja ne utječe samo senzor: ulogu imaju i tlačni priključci, crijeva, brtve, ventili te položaj mjernog mjesta. Propusna ili presavinuta crijeva mogu uzrokovati curenja ili odgođene izmjerene vrijednosti. Duga ili različito položena crijeva mogu, osobito pri promjenjivim tlakovima, utjecati na vrijeme odziva. Prije mjerenja provjerite nepropusnost, vođenje crijeva i raspored pozitivnog i negativnog priključka.
Digitalna dokumentacija obuhvaća izmjerenu vrijednost, jedinicu, vrstu tlaka, mjerno mjesto, vrijeme i radno stanje. Kod ponavljanih provjera dodatno se uključuju memorija izmjerenih vrijednosti, prijenos putem Bluetootha ili aplikacije, izvješća i jednoznačna dodjela mjernog mjesta. Digitalno pohranjivanje izmjerenih vrijednosti može smanjiti pogreške u prijenosu i dokumentaciji ako su mjerno mjesto, jedinica, vrsta tlaka i vremenska oznaka jednoznačno dodijeljeni. Kod izvezenih podataka prije daljnje uporabe provjeravaju se decimalni razdjelnici, jedinica, predznak i dodjela uređaja.
Promjene temperature mogu utjecati na ponašanje senzora i materijale. Istodobno se može promijeniti i stvarni tlak medija – primjerice kod plinova, ovisno o temperaturi, volumenu i stanju sustava. Utjecaje uređaja uzrokovane temperaturom i stvarne promjene procesa stoga treba promatrati odvojeno.
Nakon velike promjene između toplog i hladnog okruženja, uređaj i pribor u početku mogu odstupati od svoje kasnije radne temperature. Je li izjednačavanje temperature potrebno i koliko traje ovisi o uređaju, mjernom zadatku i uputama proizvođača. Kod usporednih ili preciznih mjerenja mogu se dokumentirati temperatura okoline, temperatura medija i stanje izjednačavanja.
Mjerni raspon treba obuhvaćati očekivane radne vrijednosti. Kratkotrajne vršne vrijednosti tlaka ne smiju premašiti dopušteno preopterećenje uređaja navedeno u tehničkom listu. Zaštitne funkcije ne predstavljaju odobrenje za proizvoljne vršne vrijednosti tlaka. Kod pulsirajućih medija uzmite u obzir moguće vršne vrijednosti, mjerni raspon, prigušenje i način mjerenja.
Pri kalibraciji se prikaz mjernog uređaja pod utvrđenim uvjetima uspoređuje s referentnim etalonom. Rezultat dokumentira odstupanje i, ovisno o postupku kalibracije, pripadajuću mjernu nesigurnost. Kalibracija ne mijenja automatski prikaz.
Namještanje mijenja prikaz kako bi se približio referentnoj vrijednosti. Kalibracija i namještanje stoga su različiti postupci. Nakon namještanja uređaj treba ponovno kalibrirati i dokumentirati rezultat ako je potreban sljediv dokaz o stanju uređaja.
Kalibracijski certifikat opisuje stanje uređaja pod uvjetima navedenima u njemu. Ne uklanja automatski utjecaje koji nastaju tek pri primjeni. Za procjenu na terenu treba dodatno uzeti u obzir temperaturu, priključak, medij, raspon tlaka i zahtjeve procesa. Tehnička se odluka stoga ne bi trebala izvoditi samo iz jedne kalibracijske vrijednosti.
Metrološka sljedivost znači da se rezultat mjerenja putem dokumentiranog kalibracijskog lanca s navedenim nesigurnostima može povezati s priznatim referencama. Kalibracijski interval i dopušteno odstupanje ovise, između ostalog, o mjernom zadatku, uporabi, sustavu kvalitete i uputama proizvođača.
Kod ponavljanih provjera treba dokumentirati datum kalibracije, broj uređaja, mjerno mjesto i korištenu metodu. Tako ostaje sljedivo kojim je uređajem i pod kojim uvjetima dobivena izmjerena vrijednost.
Radujemo se što vam možemo pomoći s našom stručnošću i individualnim rješenjima.